Turska

Letovanje u Turskoj

Država koja se odlikuje morima, planinama, jezerima, plažama, zalivima, uvalama, ostrvima i poluostrvima, posetiocu nudi pravo utočište od stresne svakodnevice. Od aprila do kraja oktobra tursko primorje ima idealnu klimu koja omogućava uživanje na peščanim plažama i u slikovitim mediteranskim gradićima. Oko 8000 km turske obale zapljuskuju četiri mora. Turska ima mnogo toga da ponudi posetiocima – prirodne lepote koje oduzimaju dah, jedinstvena istorijska i arheološka nalazišta. Konstantno rade na poboljšavanju turističke infrastrukture, a odlikuje je i tradicionalna gostoljubivost i privlačne cene. Zbog svega toga, nije ni čudo što je Turska jedna od najpopularnijih turističkih destinacija za letovanje na svetu. Turska je, pre svega, veliki muzej na otvorenom koji je uskladištio ostatke svih 13 civilizacija koje su našle svoj put na ovim prostorima. Turska je zemlja koja može biti Vaš izbor za letovanje ukoliko volite peščane ili kamenite plaže, istorijske spomenike ili čuda prirode, miran ili aktivan odmor... i sve to na jednom mestu.

Turske plaže
Turske plaže

Letovanje u Turskoj, sa ogromnim nasleđem antike uglavnom smeštenim uz more, može u isto vreme predstavljati i put u prošlost ka antičkoj Grčkoj, Rimskom carstvu ili do trošnih ostataka vizantijskog perioda. Sa velikom posvećenošću ekološkom održivom razvoju dolazi i nagrada u vidu preko 300 “Plavih zastava” kojima se odlikuju plaže Turske. Svaki kutak turskog primorja nudi obilje izvora. Od javnih peščanih plaža gde se turisti nadmeću za mesto u hladu, do privatnih plaža koje nude sve od besplatnih ležaljki i suncobrana do savremenih barova na plaži koje mame spa tretmanima i centrima za masažu. Najpoznatija letovališta Egejske regije su Sarimsakli, Kušadasi, Didim, Bodrum. U Antalijskoj regiji najpopularniji su Marmaris, Fetije, Kemer, Antalija, Belek, Side, Alanja.

Turska kuhinja
Turska kuhinja

Dobro su poznata jela poput sarme, punjene paprike, bureka, i slatkiša kao što su baklave, ratluk, razni džemovi... Od pića, popularni je tursko pivo i njihova rakija, koju nazivaju raki - piće koje kada se pomeša sa vodom dobija belu boju, pa ga još zovu i lavlje mleko. Nešto što se svakako mora probati je beyaz peynir ili turski beli sir koji se savršeno uparuje sa kofte ili nečim najsličnijim našim ćevapima. Turski yaprak predstavlja sarmice bez safta, služe se i kao meze i kao samostalno jelo i to prelivene kiselim mlekom i garnirane sa limunom i pomorandžom. Što se tiče čorbica, kirmizi mercimek corbasi je čorba od crvenog sočiva, yuvalama corbasi je tradicionalna čorbu sa mesnim okruglicama, bademli tavuk pileća čorba sa bademima.

Turska klima
Turska klima

Primorska područja Turske koje okružuju Egejsko i Sredozemno more imaju umerenu mediteransku klimu, sa toplim i suvim letima. Sezona kupanja traje od aprila do kraja oktobra. U letnjim danima maksimalna temperatura može ići i preko 40°C, dok se u večernjim časovima oseća osvežavajući morski povetarac. Egejska obala uživa izuzetno blagu klimu, sa prijatnim prolećima, toplim letima, ali bez ekstremno visokih temperatura; čak su i zime tople, sa sunčanim danima i u januaru i februaru. Mediteranska obala se odlikuje tipičnom mediteranskom klimom, bez kiše, čak i bez oblaka, sa temperaturama koje mogu biti i iznad 40°C. Prosečna temperatura vode od maja do oktobra iznosi 28°C.

Kultura Turske
Kultura Turske

Kultura Turske predstavlja mešavinu autohtone kulture sa raznovrsnim elementima koji potiču iz antičkih, vizantijskih, otomanskih, evropskih, bliskoistočnih i azijskih tradicija. Najpoznatije prirodne i kulturno-istorijske atrakcije su Efes, Troja, Pergamon, kuća Presvete Bogorodice, Pamukale, Hierapolis, Trabzon, Didim, Mardin, Kapadokija. Tokom prošlog veka, turska kultura je pretrpela velike promene. Danas, Turska predstavlja državu koja se odlikuje krajnostima koje donose istočna i zapadna kultura; naravno uz mnogobrojne kompromise. Modernizaciju države započeo je Kemal Ataturk 1923. godine. Nekadašnju Otomansku imperiju čija je državna vlast bila usko vezana za religiju, pretvorio je u modernu državu sa strogom podvojenošću između politike i religije.

Turski jezik
Turski jezik

Turski jezik je zvaničan jezik u Republici Turskoj i govori ga oko 80% populacije. Najveća etnička manjina su Kurdi koji govore svojim jezikom, a najviše su naseljeni u jugoistočnoj Turskoj. Turski je takođe zvanični jezik Turske republike Severni Kipar. Prvi spisi na anadolijskom turskom jeziku datiraju iz 1200. godine, gde se uviđaju veliki uticaji persijskog i arapskog jezika usled tada razvijenije kulture tih susednih država. Moderni turski jezik je standardizovana verzija istanbulskog dijalekta. Nakon što je Kemal Ataturk osnovao Republiku Tursku, posvetio se i prečišćavanju jezika, tako što su izmenjene reči iz persijskog i arapskog. Danas, turski jezik obiluje pozajmljenicama, najviše iz francuskog.